Naziv bosanskog jezika u književnim i historijskim izvorima Bošnjaci svoj maternji jezik imenuju najčešće bosanskim. I ne samo oni, nego i njihovi susjedi često su ga imenovali tako (najčešće Hrvati),
Povelja bosanskog bana Kulina napisana je 29. augusta 1189. na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ona je najstariji dosad pronađeni dokument na domaćem jeziku kod svih Južnih Slavena
Bosanski jezik je južnoslavenski standardni jezik zasnovan na štokavskom narječju koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini,
Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina, iskopana u Ilidži kod Sarajeva Sad se postavlja pitanje šta da čine Bošnjaci. Već su se javile ideje da se
Prvi popis iz 1468/69 bilježi oko 130.000 stanovnika. Na prvom popisu stanovništva, zabilježeno je kako na ovom području postoji 37.125 kršćanskih i 332 muslimanske kuće. Drugi popis iz 1489 bilježi
Bosanska banovina 1137 – 1377 Bosansko kraljevstvo 1377 – 1463 Bosansko Pašaluk 1520 – 1878 Bosanska Autonomija 1831 – 1832 Za vrijeme borbe za autonomiju Bosne od septembra 1831. godine
Sama Bosna kao država datira još iz IX vijeka, i doba “bezimenih” bosanskih banova (koji se spominju u Ljetopisu popa Dukljanina). Po tom ljetopisu, područjem Bosne je početkom 9. vijeka