Popisi stanovništa u BiH – Pregled

1. Prvi popis iz 1468/69 bilježi oko 130.000 stanovnika. Na prvom popisu stanovništva, zabilježeno je kako na ovom području postoji 37.125 kršćanskih i 332 muslimanske kuće.
2. Drugi popis iz 1489 bilježi kako u bosanskom sandžaku postoji 25.068 kršćanskih i 4.485 muslimanskih kuća.
3. Treči popis iz 1528/29 bilježi oko 635.000 stanovnika, 57% muslimana, 34% katolika i 9% pravoslavaca. Ova radikalna promjena u strukturi stanovništva se objašnjava masovnim prelascima na islam i iseljavanjem stanovništva.
4. Četvrti popis iz 1624 bilježi oko 450.000 stanovnika (67% muslimana, 22% katolika i 11% pravoslavaca). Brojni ratovi koji slijede konstantno smanjuju broj stanovnika u BiH. Drastično smanjenje populacije BiH bilježi od 1813. do 1815. kada epidemija kuge skoro prepolovljava broj stanovnika. Slijedeći demografski šok BiH doživljava od 1875. do 1878., tokom ustanka protiv Turaka, kada BiH gubi 13,64% populacije.
5. Peti popis iz 1879 bilježi kako u BiH živi 1.158.164 stanovnika, i to 42,88% pravoslavaca, 38,75% muslimana i 18,08% katolika. Za vrijeme rane austrougarske okupacije, BiH bilježi porast broja stanovnika, i to za 254.000 stanovnika u razdoblju od 10 godina. Ovaj rast se može pripisati mirnom i stabilnom razdoblju, naseljavanju stanovništva iz okolnih zemalja, kao i iz zemalja Monarhije. Osim toga, bilježi se i značajan broj nacionalnih manjina, u prvom redu Albanaca koji su većinom živjeli na jugoistoku zemlje, te Židova koji su od 16. vijeka činili značajan dio populacije gradova u BiH. Među stanovnicima drugih nacionalnosti koji nisu klasificirani kao manjine su turski trgovci i austro-ugarski vojnici. BiH je u ovom razdoblju bila izrazito ruralna zemlja s 87% naselja koja imaju manje od 500 stanovnika i 85% radno sposobnog stanovništva koje se bavi poljoprivredom.
6. Šesti popis iz 1910 bilježi povećanje stanovništva BiH za skoro za pola milijona ljudi. U popisu iz 1910 BiH čini 43,49% pravoslavaca, 32,25% muslimana i 22,87% katolika, te 1,39% ostalih. Ovaj popis otkriva i povećanje broja stanovnika u urbanim naseljima. Demografski rast u BiH zaustavlja I. svjetski rat u kojem BiH gubi 19% stanovništva. Ulaskom BiH u Kraljevinu SHS, smanjuje se i broj stanovnika koji pripadaju nacionalnim manjinama. Politika Kraljevine SHS u mnogome utječe na stanovništvo BiH. Dolazi do masovnog preseljavanja hrvatskog i srpskog stanovništva iz Hercegovine u Vojvodinu i Slavoniju, te muslimanskog u Tursku. Pojačano je i iseljavanje u zapadnoeuropske i prekookeanske zemlje. U ovom razdoblju se bilježi i smanjenje muslimanskog i povećanje udjela pravoslavnog stanovništva u ukupnom stanovništvu urbanih naselja.
7. Sedmi popis iz 1931 bilježi da BiH sačinjava 44,25% pravoslavaca, 30,9% muslimana i 23,58% katolika.Novi demografski šok BiH doživljava u II. svjetskom ratu i netom poslije rata. U samom ratu je život izgubilo 179.173 osobe iz BiH, ali se doseljava hrvatsko i muslimansko stanovništvo iz Vojvodine, Kosova i Makedonije. Poslije rata, između 1945. i 1948, dolazi do ponovnog masovnog preseljavanja stanovništva iz Hercegovine u Vojvodinu i Slavoniju i naseljavanja na posjede protjeranih Nijemaca – folksdojčera.
8. Osmi popis iz 1948 bilježi da BiH sačinjava 44,25% pravoslavaca, 30,73% neopredjeljenih, 23,94% katolika i 1,04% ostalih. Ovaj popis, koji je prvi popis poslije Drugog svjetskog rata i prvi u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, imao je veliku važnost jer su njime utvrđene ljudske, ali i materijalne žrtve spomenutog rata u Bosni i Hercegovini. Bosanskohercegovački muslimani (današnji Bošnjaci) nisu se mogli izjašnjavati kao Muslimani. Većina ih se izjašnjavala kao “nacionalno neopredjeljeni”, a jedan dio kao Srbi-muslimani odnosno Hrvati-muslimani.
9. Deveti popis iz 1953 bilježi da BiH sačinjava 44,40% Srba, 31,32% Jugoslavena, 22,97% Hrvata i 1,34% ostalih. Bosanskohercegovački muslimani (današnji Bošnjaci) nisu se mogli izjašnjavati kao Muslimani. Većina ih se izjašnjavala kao “Jugoslaveni neopredjeljeni”.
10. Deseti popis iz 1961 bilježi da BiH sačinjava 42,89% Srba, 25,69% Muslimana, 21,71% Hrvata i 1,29% ostalih. Bosanskohercegovački muslimani (današnji Bošnjaci) su se mogli izjašnjavati kao Muslimani.
11. Jedanaesti popis iz 1971 bilježi da BiH sačinjava 39,57% Muslimana, 37,19% Srba, 20,62% Hrvata, 1,17% Jugoslovena i 1,45% ostalih. Ovo je bio prvi popis u državi sa novim nazivom Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
12. Dvanaesti popis iz 1981 bilježi da BiH sačinjava 39,52% Muslimana, 32,02% Srba, 18,38% Hrvata, 7,91% Jugoslovena i 2,17% ostalih. Nagli porast broja Jugoslovena se prema analitičarima odnosi na osjećaj patriotizma u odnosu na smrt Josipa Broza.
13. Trinaesti popis iz 1991 bilježi da BiH sačinjava 43,47% Muslimana, 31,21% Srba, 17,38% Hrvata, 5,54% Jugoslovena i 2,40% ostalih.
14. Četrnaesti popis iz 2013 bilježi da BiH sačinjava 50,10% Bošnjaka, 30,80% Srba, 15,40% Hrvata i 3,70% ostalih. Prvi put nakon 1907 godine kada im je ukazom austrougarske monarhije oduzeto pravo na izjašnjavanje i nacionalno ime Bopnjak, 28. septembra 1993. godine dotadašnji Muslimani su na Bošnjačkom saboru usvojili Deklaracija o vraćanju svog historijskog imena Bošnjak.

Posljednji rat koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu je drastično izmijenio njenu demografsku sliku, posebice na područjima masovnog protjerivanja stanovništva i genocida.